S više od 12 godina iskustva u navodnjavanju vrtova, testirao je stotine crijeva, kapaljki i sustava zalijevanja prije preporuke kupcima.
Kako koristiti spremnik za prikupljanje kišnice
U sustavu za prikupljanje kišnice, upravo bakrene-pvc/adapteri-za-slavinu-i-spremnik/”>spremnik predstavlja najveći dio proračuna i izaziva najviše pitanja. Izbor će prije svega ovisiti o namjeni te vode, vašem terenu, površini krova i količini oborina u vašoj regiji. Ako instalaciju za prikupljanje kišnice izvodi profesionalac i ako poštuje određena pravila (posebice sukladnost s normom EN1717), imate pravo na poreznu olakšicu.
• Spremnik za kišnicu od betona ili PEHD-a?
Postoje dva glavna materijala za cisterne za kišnicu: beton i plastika.
– Spremnici za kišnicu od polietilena visoke gustoće (PEHD) su lagani, stoga ih je lako transportirati i postaviti, što smanjuje trošak rada. Lako ih je održavati, a PEHD ima vrlo dobru otpornost na deformacije. Ipak se preporučuje isprazniti ga zimi. Praktična, pouzdana i izdržljiva, cisterna za kišnicu od polietilena predstavlja pametan izbor.
– Spremnici za kišnicu od betona skuplji su, no imaju veliku prednost u urbanim zonama izloženim jakom zagađenju, jer beton svojim alkalnim spojevima ublažava kiselost vode. Betonsku cisternu za kišnicu nije potrebno prazniti zimi.
U duhu održivog razvoja, PEHD spremnik i betonski spremnik za prikupljanje predstavljaju opremu koja zadovoljava zahtjeve vrtlara ili povrtlara koji vode brigu o okolišu i potrošnji vode. Naime, ovi spremnici za skladištenje oborinske vode omogućuju prikupljanje velikih količina vode.
• Ukopani ili nadzemni spremnik za kišnicu?
Za ograničene potrebe za vodom i s ograničenim proračunom, jednostavan sakupljač kišnice postavljen ispod oluka može biti dovoljan. Voda se crpi pomoću slavine postavljene na spremniku. To je ipak manje estetsko rješenje i namijenjeno je isključivo vanjskoj upotrebi.
Za instalacije prikupljanja kišnice većeg opsega, ozbiljno se postavlja pitanje odabira ukopanog ili nadzemnog spremnika za kišnicu. Ista cisterna najčešće se može postaviti vani ili u podrumu. Za postojeću kuću ponekad je jednostavnije ostaviti spremnik na otvorenom. No za novogradnju, poželjnije ga je ukopati. Zemljani radovi ovisit će o terenu: u poplavnom području ili u glinenom tlu bit će potrebno izgraditi betonsku platformu i na nju pričvrstiti spremnik.
Ukopani spremnik, zaštićen od svjetlosti, manje je podložan razvoju algi i bakterija, što vrijedi i za neprozirne nadzemne spremnike, a izložen je i manjim temperaturnim promjenama.
Ako je kišnica namijenjena za kućnu upotrebu, a u vrtu nedostaje prostora, ostaje mogućnost postavljanja spremnika za kišnicu u suhi podrumski prostor, poput garaže.
• Odabir zapremine spremnika za kišnicu.
Za odabir zapremine cisterne za kišnicu treba uzeti u obzir 3 čimbenika: količinu oborina u vašoj regiji, površinu krova i njegovu oblogu, te namjenu te vode.
Količina oborina mjeri se u mm/m2. Suprotno onome što bi se moglo pretpostaviti, spremnici moraju biti veći na jugu nego na sjeveru, jer se rjeđe pune i moraju omogućiti rezervu vode u sušnom razdoblju. Količina kišnice koju možete iskoristiti ovisi o toj količini oborina, površini krova, više ili manje umanjenoj ovisno o vrsti krovne obloge.
Za skromne potrebe, ograničene na zalijevanje vrta, dovoljan je spremnik od 1000 litara. Ako se ta voda planira koristiti i vani i unutra, treba odabrati spremnik za kišnicu od 5000 litara. Naime, samo ispiranje WC školjke troši već 8000 l/god/osobi
